Od malih podruma, preko zadruge do najveće vinarije u državi – tako bi se u najkraćem mogao opisati razvojni put Vinarije Čitluk, koja je i najstarija u Bosni i Hercegovini.
Njena povijest seže u daleku 1946. godinu kada su se osnovale zemljoradničke zadruge na području Brotnja, a koje su se kasnije pripojile poduzeću “Poljoproizvod”, potom poljoprivrednom kombinatu “Hercegovina”, koji je preteča nekadašnjeg Hepok-a – piše Agroklub.com.
Od 2002. godine posluju samostalno s prerađivačkim i smještajnim kapacitetom od 115.000 hl. Posjeduju najsuvremeniju opremu za preradu grožđa, uređaje za hladnu maceraciju, hladnu i hlađenu fermentaciju, te inox cisterne, hrastove i barrique bačve za odležavanje vina.
Pod lozom 250 ha
Vlastiti plantažni vinogradi prostiru se na oko 250 ha na pet vinogradarskih položaja gdje su posađeni uglavnom autohtoni i udomaćeni – žilavka, blatina, trnjak, plavac mali i vranac, a osim toga podigli su i nasade priznatih svjetskih kultivara cabernet sauvignona, merlota, syrah, sauvignon blanc i chardonnaya.
Posebno su ponosni na jedinstvene kamene vinograde koji se prostiru na 100 hektara, posađene 1982. i 1983. godine.
“Sve se ručno sadilo, sada se ništa ne radi ručno, sve automatizam to radi i moram pridodati tome, iz Doline Neretve, Hercegovina vino kao naš strateški partner ima negdje oko 100 ha vinograda, grožđe se uvinjuje i prerađuje ovdje u vinariji Čitluk”, kaže dr.sc. Tihomir Prusina, glavni enolog ove vinarije.
Ima dobrih vina i s drugih položaja, ali dodaje kako su kameni vinogradi nešto posebno, jer se u žilavci osjeća mineralnost. Preferiraju autohtone, izvorne, domaće sorte koje su tu iznikle, srasle s ambijentom krša, drače, kupine, graba, jasena.
“Dugo se mislilo da žilavka kao sama ne može dati izvrsno vino, međutim, to smo pobili, ona 100 postotna u sadržaju vina daje izvrsne rezultate. Zadnjih 10-12 godina, otkrili smo, nitko drugi nego vinarija Čitluk, odnosno revitalizirali smo jednu autohtonu hercegovačku sortu koja se zove trnjak. Uz blatinu ona je sada in”, ističe naš sugovornik.
Trnjak je naš
Kaže i kako daje odličnu kakvoću grožđa, te pojašnjava da su to ustanovili nakon nekoliko godina istraživanja, budući da je ova loza prvenstveno sađena kao oprašivač blatine – dva reda blatine, jedan trnjka, kako bi dala boljim urod.
“Trnjak je izvrsna jedna sorta koja je stvarno ugledala svjetlo dana u Vinariji Čitluk, revitalizirali smo je, a odmah su od nas to prepisali Vrgorac i Imotski, znači u nečemu prednjačimo, mada i oni svojataju da je to njihova autohtona sorta, nekada nisu bile granice gdje su danas. Ja vjerujem da je njihova kao i naša”, dodaje Prusina.
Kada je riječ o usporedbi vina, ovaj prvi hercegovački doktor enologije, tu je jasan – ne mogu se usporediti dvije različite sorte. “Možemo usporediti kakav je chardonnay kod nas, kakav je na sjeveru Francuske, ali ne možete usporediti žilavku i chardonnay, ni naš ni onaj francuski”, poručuje ovaj vrsni znalac.
Prošla godina je, kada je riječ o lozi, bila izvrsna ili kako ovaj vrsni znalac kaže “Bogom dana”. Kiša u kolovozu, iako je stigla u zadnji čas “blagoslovila je vinograde”, pa je grožđe, odnosno sirovina za vino bilo izvrsno, posebno za crvena vina.
“Toliko su obojena, toliko ekstraktna, jaka, a i bijela ne zaostaju za njima”, navodi Prusina.
Najviše dolaze Slovenci
Od samog početka, već 15 godina, dio su i projekta Vinske ceste Hercegovine. Najviše ih kaže posjećuju Slovenci. Obilaze vinariju, podrum, kušaju i kupuju vina, koja se u njihovoj prodavnici prodaju po nižim cijenama u odnosu na trgovačke lance i markete.
“Pojedina vina linije Teuta, naš vinjak Teranino, osim u našoj prodavnici, se mogu kupiti jedino u boljim buticima vina i vinotekama u BiH”, kaže naš domaćin.
U zadnje vrijeme puno rade na jakim alkoholnim pićima i voćnim likerima, tako da uz vinjak koji je već na tržištu, imaju travaricu, lozu barik, jabuku, i druge koji su u pripremi, a u svojim eksperimentima pripremaju i džin.
Kompletnu posjetu ekipe Agrokluba Čitluku, možete pogledati i u videu:
