Mostar je prošloj godini izgubio neke građevine, neke su jedva pale, a neke koje već godinama čekamo, čini se čekat ćemo još. Konačno su se počele raditi i prometnice koje su godinama stajale zarobljene nekim brzim projektima, a završeni su i neki projekti započeti još u doba bivšeg gradonačelnika. Donosimo popis nekih najvažnijih stvari koje su u Mostaru nestale, koje su se izgradile, počele graditi i za koje su rekli da se grade.
Rušenje Žitoprometa
Tijekom 2022. godine, nestao je svaki trag nekadašnjeg hercegovačkog diva Žitoprometa. Neprestanim lupkanjem bagera i pokojim miniranjem, nekada veliki kompleks pretvorio se u kamenje. Radnici su u konačnici u studenom miniranjem uklonili zadnje zgrade s kompleksa gdje se nalazila stara zgrada „Žitoprometa“. Staru zgradu u početku ni miniranje nije uspjelo srušiti te je ostala ukošeno stajati. Postala je hit na društvenim mrežama, kao ‘kosi toranj u Mostaru’, a upisana je i na Google maps.
Posao mora se priznati nije bio lak, jer zgrade se ‘nisu dale’ te su čvrsto prkosile uništavanju. Rušenje kompleksa počelo je u rujnu 2017. godine uklanjanjem silosa, njih 24, što je potrajalo skoro godinu dana. Na ovom prostoru uz samu rijeku Neretvu navodno se planira napraviti stambeno-poslovni kompleks. Inače, imovina Žitoprometa je prodana 2016. godine za 5,21 milijuna KM tvrtki Editus.
Nestala i Ćirina zgrada
Godina 2022. započela je rušenjem stare Ćirine željezničke stanice u Ulici Ante Starčevića u Mostaru. Dugo je trajalo i donošenje odluke o tome hoće li se Ćirina zgrada srušiti i kako će biti riješen problem nekadašnjih stanara. “Konačna ponuda je od grada bila da nas smjeste u Mikačića kuću, visoki roh-bau, ali će dati još 400 KM po četvornom metru za obnovu stanova da ga donekle useljivog napravimo“, rekao je ranije za Bljesak.info Damir Cvitanović jedan od stanara. Nakon rušenja zgrade nastavilo se s ugovorenim radovima četiri trake od Španjolskog trga do bivšeg hotela Ero.
Grad Mostar koji je definitivno rekorder te prednjači u državi kada je u pitanju broj ruševina koje se nalaze u svim dijelovima grada u svibnju je krenuo s rušenjem ruševnih objekata na Bulevaru narodne revolucije. Iz Grada je najavljeno da je cilj ukloniti sve objekte koji na bilo koji način ugrožavaju sigurnost.
Mostar je u siječnju potresao slučaj u kojemu je muškarac smrtno stradao nakon što se obrušio zid ruševine u Ulici Mostarskog bataljona.
Demolicija u Dubrovačkoj Prodisala je i Dubrovačka ulica u kojoj je nastavljeno rušenje bespravnih objekata. U studenom su demolirani su objekti koji nisu srušeni u prvim intervencijama.
Četiri trake, “Turbo rotor“ i pojeden Španjolski trg
1,05 milijuna KM vrijedan kružni tok na Španjolskom trg jedan je od novijih projekata koji krase Mostar. Godinama je na Španjolskom trgu stajao pohabani montažni kružni tok, gdje je ove godine ‘nikao’ i tzv. turno rotor. Gradnja je započela u travnju, a iz Grada su se pohvalili kako ovakav rotor nema nitko u BiH.
No kako su dimenzije kružnog toka ‘turbo’ morao se ukloniti i dio Španjolskog trga, za kojeg su pojedini poznavatelji arhitekture govorili da i nije imao odlike pravoga trga. Trg je, očito za projekt, postao prevelik.
Uklonio se dobar dio površine, a gdje je završio sav kamen još uvijek se ne zna. Možda je spremljen za ukrašavanje neke javne površine. Iako ne bi iznenadilo i da je već završio i pred nečijim domom.
Dok se gradio i “turbo rotor“ tekli su radovi i na prometnici s četiri trake koja će spajati Španjolski trg s prometnicom prema naselju Centar 2.
Trg Ivana Krndelja
Aktivno gradilište tijekom 2022. godine je ono na Trgu Ivana Krndelja gdje se radi, a kako se čini radit će se i tijekom 2023. godine na kružnom toku kod autobusnog kolodvora. Podsjetimo, vrijednost ugovorenih radova je 1.014.427,13 KM bez PDV-a, a izvođač radova je HP Investing d.o.o. Mostar. Osim radova na samom kružnom toku (u čijem središtu se nalazi velika fontana) i prilaznim prometnicama, radovi će se izvoditi i na postojećim podzemnim instalacijama u obuhvatu radova. Obuhvat radova je definiran glavnim projektom kao i dužine prilaznih prometnica koje su predmet rekonstrukcije, priopćeno je ranije iz Službe za građenje infrastrukturnih objekata Grada Mostara.
Finally – Smrčenjaci
U studenom je završeno i asfaltiranje prometnice u Ulici lll cimske bojne i Ulici Mijata Tomića.
“Radovi su gotovi u ugovorenoj dinamici“, rekla je dip. ing.građ. ispred tvrtke HP Investing Merima Kadrić-Kovačević iako se na društvenim mrežama negodovalo radi zaustavljenog prometa, gužvi i kašnjenja. Kadrić-Kovačević je objasnila kako su za ovu dionicu potpisana dva ugovora, jedan ugovor je uključivao staru dionicu i novu cestu Blajburških žrtava do kružnog toka i taj ugovor su, kaže, završili prošle godine. Rok je bio dvije godine, kaže, zbog financiranja.
Škobića draga
Ove godine konačno je riješena i Škobića Draga. Gotovo deset godina od početka rekonstrukcije prometnice radove su zaustavili imovinko-pravni odnosi, a u narodu prozvana ‘Škobića draga’ je godinama stajala kao podsjetnik na ‘ho ruk’ rađene projekte u Gradu. Tako su u rujnu krenuli radovi na rekonstrukciji i dogradnji Dubrovačke ulice od ulaza prema benzinskoj crpki Energy do kružnog toka. I ove radove radi HP Investing.
Cesta kroz Centar 2
U naselju Centar 2 početkom godine krenulo se raditi na cesti kroz naselje, a prometnica je proglašena prometnicom od javnog interesa za izgradnju. Ovi radovi su gotovi u ovoj godini. Prema glavnom projektu, koji je uradilo poduzeće GEO DATA, ukupna vrijednost radova iznosila je 402 tisuće i 480 konvertibilnih maraka. Izvođač i ovih radova je HP Investing d.o.o. Mostar, a rok za izvođenje radova, od dana uvođenja, bio je 90 kalendarskih dana. No stanari ovog naselja, nakon rekonstrukcije, često se žale na mirise iz kanalizacije.
Školska dvorana Mostar trenutno gradi školsku sportsku dvoranu u Centru 2, kružni tok na Trgu Ivana Krndelja te dugoiščekivanu sportsku dvoranu. Pripremni radovi na izgradnji sportske dvorane uz O.Š. Ilija Jakovljević u naselju Centar II započeli su krajem svibnja. Ubrzo nakon, sredinom lipnja zastavljeni su zbog, kako je tada rečeno za Bljesak.info, „geološkog ispitivanja tla kako bi se mogla definirati dubina iskopa i odrediti statika objekta“. Izvođač radova na izgradnji sportske dvorane je “Hering“ d.d. Široki Brijeg, a ugovorena vrijednost radova je 1.976.130 KM, dok je za nadzor radova vrijedan 10.062 KM zadužena tvrtka “Radis“ d.o.o. Istočno Sarajevo. Dok se primjerice u Kini jedna bolnica izradila u rekordnom roku od pet dana,rok za izgradnju ove dvorane je dvije godine, kada će nadamo se ugledati svjetlo dana.
Čekanje sportske dvorane
Mostarci već godinama čekaju i famoznu veliku sportsku dvoranu. Najavljena je velika radna akcija, no kako su i sami građanimogli vidjeti, na gradilištu ponekad boravi nekoliko radnika, pa ćemo na završetak ovog višemilijunskog projekta čekati i naredne godine, ako ne i više godina. Podsjetimo, Direktor Direkcije za izgradnju sportske dvorane u Mostaru, Edin Prašo, je početkom kolovoza najavio kako će se radovi na sportskoj dvorani odvijati u fazama te naglasio kako su u tijeku radovi na kontaktnoj ploči. „Izvođač je sada dobio dozvolu da može raditi kontaktu ploču, koja nas veže s nadzemnim dijelom, znači posao koji sada radimo je kontaktna linija nadzemnog i podzemnog djela. Konkretno za javnost, tu se radi o 5000 četvornih metara ploče“, kazao je Prašo te nastavio: „Nastavljamo radove prema davno potpisanom ugovoru, nikad ispoštovanog financijski s gradske strane. Nismo imali dovoljno sredstava da platimo izvođača da nastavi radove. Stali smo kada je novca nestalo. Sada je novac došao, ali ne za sve, već da možemo jednu fazu radova privesti kraju“.
Hoćemo na plivanje? Radovi i olimpijski bazen
Pompozno su najavljivani radovi na olimpijskom bazenu kako bi sve buduće Amine Kajtaz i Lane Pudar u rodnom gradu mogle trenirati za medalje ovog svijeta. Radovi (ni)su počeli u kolovozu. Pred izbore su se čelnici grada i gradskog vijeća, sa stranačkim dužnosnicima i čelnicima Federacije Bih naslikavali uz bager. Nakon toga, tvrdilo se da su radovi počeli iako se dugo fizički ništa nije događalo na terenu. Također, vrlo je neobično da je Grad Mostar predstavio projekt bazena a onda godinu dana kasnije raspisao projekt za njegovo idejno rješenje. Mario Kordić, gradonačelnik Mostara je nakon jedne od gradskih sjednica o izgradnji bazena rekao: ‘Oko olimpijskog bazena radovi su počeli kako smo najavili. Ono što većina ne razumije je da su pripremni radovi za jedan takav složen objekt vrlo zahtjevni“. “Rađene su bušotine da se vidi sastav tla jer je složena građevina koja zahtjeva takvu proceduru, mi smo u toku. Raspisan je i poziv za idejno rješenje tako da ta dinamika ide, puno i ubrzano radimo, međutim to zahtjeva proceduru ona je u tijeku s olimpijskim bazenom je sve ok, započeli smo i radimo. Onog momenta kad vidite građevinske radove bit ćete zadovoljni ali do tada treba neke predradnje odraditi“, rekao je Kordić.
Problemi oko izgradnje sjevernog izlaza iz Mostara
Iako se najavljivalo, u 2022. godini nisu počeli radovi na novom rješenju sjevernog izlaza iz Mostara gdje je predviđena gradnja tunela kojim bi se promet uključivao na M17. Po svemu sudeći i neće tako brzo. Ovaj je izlaz iz grada godinama usko grlo upravo radi dugotrajnih čekanja za izlazak na prometnicu M17. Kolone vozila ovdje su uobičajena pojava. O tome kada će početi radovi i gdje je zapelo, prije dva dana je u Mostaru govorio Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste Federacije BiH. “Kada se završe imovinsko pravni odnosi imamo spremnu tendersku dokumentaciju i tek tada ćemo raspisati natječaj za izvođača radova“, rekao je Pravdić.
