Protekla godina bila je veoma dobra za maslinarstvo u Hercegovini. Direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković kazao je da u Hercegovini imamo oko 93.000 stabala masline, od kojih je 81.000 u rodu.
Dobar trend
– Prema dostupnim podacima, svake se godine u Hercegovini posadi između 10 i 15 tisuća novih stabala masline, što je jako dobar trend koji treba zadržati, a prije svega je neophodno zadržati kvalitetu maslinovog ulja, kazao je Ivanković.
A da imamo visokokvalitetno ulje, pokazala je promotivno-ocjenjivačka izložba i znanstveno-stručna radionica pod nazivom Dani masline i maslinova ulja 2022.
– Odziv na 11. dane masline bio je izuzetno dobar. Imali smo 120 uzoraka, od kojih je samo jedan bio u kategoriji djevičansko ulje, dok ostalih 119 uzoraka spada pod kategoriju ekstra djevičanskog ulja, što dovoljno govori o kvaliteti. Drugi pokazatelj kvalitete je taj da smo u odnosu na prošlu godinu imali šest posto uzoraka više koji po polifenalnom sastavu zadovoljavaju uredbu Komisije (EU) 432/2012 o ljekovitim svojstvima maslinovih ulja, dodao je Ivanković, prenosi Fena.
Na Danima masline razgovaralo se i o brendiranju hercegovačkog maslinovog ulja, kao i o razvoju maslinarstva u Hercegovini općenito.
Kako je istaknuto, Hercegovina je rubno područje za uzgoj masline i samo je manji dio klimatološki pogodan. To je prostor od Gruda i Širokog Brijega, preko Mostara, Čitluka, Ljubuškog, Stoca, Čapljine do Neuma, Ravnog i Trebinja.
Po broju posađenih stabala u Hercegovini prednjači Ljubuški, slijede ga Čitluk i Čapljina, a Neum je mjesto najstarijih stabala i tradicije maslinarstva.
– Trenutno na prostoru Hercegovine imamo sedam uljara, a u posljednje vrijeme smo dobili tri nove, i to u Jasenici kod Mostara, u Crnićima kod Stoca te jednu u Neumu. Razvojem i sadnjom novih stabala nadam se da će se te brojke i kapaciteti povećati, kazao je Ivanković.
Iako je Hercegovina regija s vrlo kvalitetnim maslinovim uljem, konzumacija tog proizvoda u našoj zemlji je neznatna.
Mali smo po potrošnji
– Mali smo po potrošnji, tek 0,25 litara po stanovniku, što je jako malo. Kultura potrošnje maslinovog ulja ovdje nije bila prisutna, ali je evidentno da ta potrošnja raste. Svakim danom našim manifestacijama nastojimo potrošačima približiti koristi konzumacije maslinova ulja, posebno one zdravstvene. Potrošači prepoznaju kvalitetu i ostaju vjerni našem ulju i pored ulja koje dolazi iz Italije i Španije, naglasio je Ivanković.
Cijene
Cijena maslinova ulja, kao i većine drugih namirnica, ove godine značajno je porasla i za jednu litru potrebno je izdvojiti i do 50 maraka, što je prevelik iznos za većinu stanovnika BiH.
– Što se tiče povećanja cijene maslinovog ulja, našim proizvođačima sam dao preporuku da ne idu s naglim povećanjima cijena, jer naše plate i naš standard nije povećan u odnosu na skok cijena. Bojim se da će potrošači reagirati tako da će uzimati ono što je na policama velikih supermarketa i to nam nije u interesu, istakao je Ivanković.
