„Trebinje je primjer lokalne zajednice koja je uspostavila stabilan mehanizam podrške samozapošljavanju, a koji se realizuje kroz godišnji poziv pri čemu ukupan iznos sredstava bude oko 100.000 KM. Ovaj program se realizuje od 2017. godine i do sada je kroz njega podsticaje dobio veliki broj lica. U posljednjem pozivu, na primjer, subvencije su se dodjeljivale u iznosu od maksimalno 15.000 KM i to za samozapošljavanje podnosioca, ali uz zapošljavanje još jednog lica, dok je za samozapošljavanje bilo predviđeno do 10.000 KM, i najzad do 5.000 KM za komercijalna poljoprivredna gazdinstva. Posljednji poziv iz 2022. godine je pokazao da se vremenom situacija iskristalisala i da se za subvencije uglavnom prijavljuju oni koji imaju ozbiljne i održive ideje…“
Ovo nam, između ostalog, kaže Bojan Benderać, direktor Razvojne agencije grada Trebinja (TREDEA), kod koga smo se raspitali – na kakve sve instrumente podrške – savjetodavne, tehničke i finansijske – mogu da računaju naši sugrađani koji bi se odlučili da svoju budućnost sami kreiraju – kroz preduzetništvo, koliko je za takvu avanturu Trebinje poželjna sredina, koje prednosti nudi a šta je ono što ljude najčešće obeshrabruje. Krenimo redom…
Koji su to stručni i tehnički alati podrške koji stoje na raspolaganju onima koji pokucaju na vaša vrata, sa nekom manje ili više razvijenom poslovnom idejom (ili možda i bez nje, ali sa čvrstom voljom da stvari uzmu u svoje ruke)?
– Prije svega bi trebalo pomenuti da je tadašnja Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća osnovana sa prvenstvenim ciljem podrške preduzetništvu i sektoru malih i srednjih preduzeća. Iako je u međuvremenu Agencija mijenjala i ime (Razvojna agencija Grada Trebinja TREDEA) i djelatnosti kojima se bavi, upravo je podrška onima koji žele da pokrenu vlastiti biznis dobrim dijelom ostala u fokusu njenog djelovanja. U ovom momentu, ta podrška se ogleda prije svega u informisanju građana o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju, prije svega kada su u pitanju podsticaji za samozapošljavanje.
Međutim, i prije nego se ljudi odluče za taj korak, veoma često traže osnovne informacije o procedurama registracije, finansijskim obavezama kada su u pitanju takse, porezi i doprinosi, ili samom obliku registracije. Agencija redovno informiše javnost o svim pozivima za samozapošljavanje koje raspisuju Grad Trebinje i Zavod za zapošljavanje, ali i onima koji se realizuju kroz različite projekte finansirane od strane međunarodnih donatora.
Značajna uloga naše ustanove kada su u pitanju redovni godišnji pozivi Grada i Zavoda ogleda se u provođenju obuke za buduće preduzetnike, a koja obuhvata detaljne informacije o samom pozivu, te obuku za izradu biznis planova koji čine neizostavni dio tražene dokumentacije. Naravno, nakon provedene obuke, tim Agencije stoji na raspolaganju aplikantima kao podrška u procesu izrade samog biznis plana, što je usluga koju većina njih zaista i iskoristi, a koju pružamo potpuno besplatno.
Trudimo se da imamo ažurirane podatke o svim pitanjima koja bi mogla da interesuju buduće preduzetnike kako bi na jednom mjestu dobili što je moguće više informacija o daljim koracima kada je u pitanju realizacija njihove poslovne ideje. Jedan segment rada Agencije odnosi se na pružanje knjigovodstvenih usluga, te se jedan dio preduzetnika koji sa nama imaju kontakt kroz proces registracije i apliciranja za sredstva za samozapošljavanje odlučuje da nam ukaže povjerenje i kada je riječ o vođenju njihovih poslovnih knjiga.
Bez novca je teško bilo šta početi. Za preduzetništo se, utisak je, novac izdvaja, a izvori finansiranja mogu biti različiti – od lokalnih, republičkih do onih međunarodnih. Postoje li neke stalne ili bar redovnije linije finansijske podrške na koje biste uputili one koji žele u našoj sredini da započnu ili unaprijede svoje poslovanje?
– Moglo bi se reći da je posljednjih godina na raspolaganju dosta različitih poziva i programa koji se odnose na podršku preduzetništvu. Grad Trebinje je primjer lokalne zajednice koja je uspostavila stabilan mehanizam podrške samozapošljavanju, a koji se realizuje kroz godišnji poziv pri čemu ukupan iznos sredstava bude oko 100.000 KM. Članovi komisije koja ocjenjuje pristigle prijave sastavljeni su od ljudi sa značajnim iskustvom koji predstavljaju upravo institucije i ustanove koje se bave podrškom preduzetništvu, smanjenjem nezaposlenosti i generalno razvojem privrede.
Ovaj program se realizuje od 2017. godine i do sada je kroz njega podsticaje dobio veliki broj lica. U posljednjem pozivu, na primjer, subvencije su se dodjeljivale u iznosu od maksimalno 15.000 KM i to za samozapošljavanje podnosioca, ali uz zapošljavanje još jednog lica, dok je za samozapošljavanje bilo predviđeno do 10.000 KM, i najzad do 5.000 KM za komercijalna poljoprivredna gazdinstva. Posljednji poziv iz 2022. godine je pokazao da se vremenom situacija iskristalisala i da se za subvencije uglavnom prijavljuju oni koji imaju ozbiljne i održive ideje. Naravno, osim Programa samozapošljavanja Grada Trebinja, tu su i pozivi koje raspisuje Zavod za zapošljavanje, te program Akcelerator koji direktno provodi TREDEA u saradnji sa Razvojnom agencijom Republike Srpske i uz finansijsku podršku Grada Trebinja. U pitanju je podrška koja podrazumijeva jedan sveobuhvatan program obuka za odabrane kandidate, a koje se odnose na prezentacijske vještine, izvore finansiranja, izradu biznis i marketing plana, itd., dok oni najuspješniji dobijaju finansijsku podršku za realizacije svoje poslovne ideje.
Naravno, tu je i čitav niz projekata finansiranih od strane Vlade Republike Srpske, poput poziva koji objavljuje Ministarstvo privrede i preduzetništva i odnosi se na podsticaje za mala i srednja preduzeća. Pored toga, česti su i pozivi finansirani od strane međunarodnih donatora za različite vrste (uglavnom proizvodne) djelatnosti, a o čemu mi redovno i blagovremeno obavještavamo potencijalne aplikante.
Koliko je Trebinje uopšte povoljan ambijent za preduzetnike? Šta su po vama prednosti za razvoj preduzetništva baš ovdje? U tom smislu, koje oblasti privređivanja možda pružaju više mogućnosti i prostora za održiv biznis?
– Posljednje nekolike godine donijele su značajne izazove u različitim sektorima. Naravno, ni Trebinje nije bilo pošteđeno takvih dešavanja na svjetskom nivou. Pored toga, preduzetništvo u našoj zemlji možda nije na nivou na kojem bismo željeli da bude i sigurno je da postoji dosta prostora za napredak.
Moglo bi se reći da je u Trebinju jedan od faktora koji je donekle negativno uticao na razvoj preduzetništva dugogodišnja i prevelika oslonjenost na javni sektor. Ipak, možemo reći da postoji značajan trud i napor lokalne zajednice da obezbijedi što povoljnije uslove za razvoj i opstanak preduzetnika. Pozivi sa samozapošljavanje koje sam prethodno pominjao predstavljaju primjer takvog zalaganja. Mali je broj lokalnih zajednica koje su imale takve programe. Ako su i postojali, uglavnom se radilo o manjim sredstvima, zahtijevano je vlastito učešće odnosno sufinansiranje u relizaciji poslovne ideje, itd.
Najveća prednost za razvoj preduzetništva u Trebinju ogleda se u sve većoj popularnosti našeg grada i prerastanju u ozbiljnu turističku destinaciju, što otvara prostor za razvoj raznih djelatnosti. Iz našeg iskustva najjaču otpornost i održivost pokazale su proizvodne djelatnosti, zatim skoro sve što je vezano za građevinski sektor, a veliki potencijal imaju biznisi naslonjeni na turizam kao stratešku granu razvoja, i to prije svega aktivni i ruralni turizam. Naravno, zanatske djelatnosti poput frizera, kozmetičara, automehaničara, itd. pokazuju visok stepen održivosti, pri čemu značajan broj nastavi sa radom i nakon isteka rokova predviđenih podsticajima, pa čak i otvaraju nova radna mjesta. Pored svega ovoga bih pomenuo i kreativne industrije kao sektor koji ima najveći potencijal na svjetskom nivou, a ne samo kod nas.
Iz vašeg iskustva rada sa korisnicima, šta njih u našoj sredini ponajviše obeshrabruje?
– Najčešće je u pitanju strah i nesigurnost, a koja se odnosi na njihovo poslovanje i mogućnosti izmirenja različitih obaveza u budućnosti. To je naročito uzelo maha nakon situacije sa korona virusom gdje je veliki broj djelatnosti imao prekid poslovanja i značajne gubitke. Upravo su mogućnosti koje se pružaju kroz različite programe podrške podsticaj za one koji se kolebaju, da ipak preduzmu taj, moramo reći, hrabar korak i uplove u preduzetničke vode.
Koliko je za uspjeh ili neuspjeh važan lični momenat, duh preduzimljivosti, volja za radom i odricanjem, ambicioznost?
– Ja bih rekao da su podjednako važni svi navedeni faktori, odnosno njihova kombinacija. Moglo bi se reći da je i faktor sreće i izbora pravog momenta veoma značajan. Mi već sada među ljudima kojima je pružena podrška i sa kojima smo imali priliku da provedemo neko vrijeme te saslušamo njihove planove, prepoznajemo one čije su ideje prerasle u ozbiljne i više nego održive biznise. Kao što sam već pomenuo, to jeste jedan krupan i hrabar iskorak, ali ako imate viziju i detaljno istražite tržište i konkurenciju, te ste pored toga spremni za odricanje i trud, šanse za opstanak biznisa drastično rastu, a samim tim i mogućnosti za dalji razvoj i dobru zaradu.
Podrška je svakako potrebna i već formiranim malim i srednjim preduzećima. Kako agencija njima može pomoći?
– Projekti koje Agencija priprema i implementira veoma često kao neizostavnu komponentu imaju podršku upravo mikro, malim i srednjim preduzećima. Moram priznati da bi ta saradnja mogla i morala da bude dosta bliža i efikasnija. Nažalost, kod pojedinih privrednika, a što je donekle i razumljivo, postoji određena doza nepovjerenja prema javnom sektoru, a kojem mi takođe pripadamo. Ipak, trudimo se da te barijere prevaziđemo i da u komunikaciji sa njima dobijemo informacije i podatke o tome šta je potrebno da se preduzme kako bi se poboljšao privredni ambijent u našem gradu.
Veliki broj poziva domaćih i međunarodnih donatora odnosi se na podršku za sektor MMSP-a, pri čemu Agencija može pružiti pomoć u pripremi njihovih projektnih prijedloga. Jedan od projekata čija je relizacija u toku odnosi se na uvođenje inovacije u MMSP-a u vidu vaučer programa za angažovanje konsultanata koji će preduzećima pomoći u unapređenju i inovacijama u procesu proizvodnje, kreiranju prototipa novog proizvoda, inovacijama u marketingu, dizajnu i pakovanju proizvoda, itd. Naravno, indirektan vid podrške je aktivno učešće i zagovaranje kada je u pitanju sektor obrazovanja, odnosno njegovo prilagođavanje potrebama privrede, u čemu Agencija već godinama učestvuje.
Nemaju svi dovoljno hrabrosti ili mogućnosti da krenu u vlastitu poslovnu avanturu. Radije će okušati sreću na tržištu rada. Koliko im agencija može pomoći da tu povećaju svoje šanse, u smislu osposobljavanja, sticanja nekih novih znanja i neophodnih vještina?
– Agencija je prethodnih godina provodila različite vrste obuka. Trudimo se da te obuke budu prilagođene potrebama tržišta rada, odnosno potrebama privrednika, ali i nezaposlenih lica. U pitanju su različiti vidovi formalnih i neformalnih obuka. U saradnji sa partnerskim institucijama i ustanovama poput Područne privredne komore, Zavoda za zapošljavanje – filijala Trebinje, te ljudi iz gradske uprave kontinuirano pratimo trendove i pokušavamo doći do najboljih rješenja kada su u pitanju obuke i osposobljavanje. Bili smo nosilac u projektu koji se odnosio na obuku CNC operatera, učestvovali smo u obuci za recepcionere, radili sa mentorima praktične nastave u preduzećima, itd. Ovdje takođe postoji prostor za napredak, ali nažalost, mali broj ljudi pokazuje spremnost za prekvalifikaciju, dodatno usavršavanje ili osposobljavanje.
