U 2022. godini Agencija za rad i zapošljavanje BiH je posredovala u zapošljavanju 533 osobe u Njemačkoj.
Godinu dana ranije taj broj je bio 487.
Ovo su podaci samo jedne institucije koje posreduju u zapošljavanju medicinskih sestara I tehničara inostranstvu, i koja ne raspolaže podacima koliko im se pridružilo ljekara, jer se Sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.
Koliko je situacija drmatična govori još jedan podatak Agencije- samo u periodu od 7 godina, od 2013. do 2020. godine, u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja!
Nažalost tačna evidencija ljekara koji su napustili BiH ne postoji, međutim, ilustracije radi navedimo da podatke Ljekarske komore FBiH, koji kažu da je BiH je samo u 2018. napustilo 267 ljekara. Godinu ranije taj broj bio je veći jer su BiH napustila 362 ljekara s područja FBiH!
Nedavno je i Ljekarska komorea USK izašla u javnost sa podacima da je tokom 2020. godine ukupno 14 ljekara ispisano iz Registra liječnika, 2021. godine iz Registra je ispisano 17 ljekara, a u 2022. godini ukupno 15. Već je jedan ljekar podnio zahtjev za ispis iz Registra od početka 2023. godine, ali su istovremeno istakli da iako bi svi ljekari koji odlaze iz USK na rad negdje drugo, trebali u Komori zatražiti brisanje iz evidencije, međutim, to ne rade svi ljekari, što samo može značiti da je broj onih koji su otišli veći.
Kako je za Fenu izjavio dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine FBiH, trenutno biH BiH nedostaje oko 50 posto specijalista porodične medicine, navodeći da su domovi zdravlja preopterećeni te da lijekari po pacijentu imaju od 5 do 7 minuta, čime su najviše zanemarene preventivne aktivnosti, a što se u konačnici odražava na broj umrlih od kardiovaskularnih i malignih bolesti. Naveo je i kako bi prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH trebalo raditi oko 1600 ljekara porodiče medicine, ali da je stanje u praksi sasvim drugačije.
Da je situacija loša potvrđuju i posljednja istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije koja kažu da najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika na nivou države imaju Albanija i Bosni i Hercegovina. Tako u Albaniji na 100.000 dolazi 120 ljekara, što je najlošiji omjer u cijeloj Evropi, dok u Bosna i Hercegovina na 100. 000 stanovnika dolazi 160 ljekara. Poređenja radi prosjek EU je 362 ljekara na 100.000 stanovnika.
U istraživanju koje BUKA provela u godini prije pandemije bolnice u BiH su vapile za anesteziolozima, hirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima i psihijatrima, zbog čega se nerijetko dešavalo da su pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima morali čekati na specijalističke preglede.
A da je zdravstvo u ogromnim problemima, da kadar masovno odlazi, da su obim posla i odgovornosti ogromni, dok istovremeno tehnički i tehnološki uopšte nismo napredovali, za Buku je još ranije izjavio Goran Bjeković iz Bolnice u Zvorniku i član Glavnog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine RS.
Kaže da iako niko ne raspolaže tačnim podacima koliko je ljekara napustilo Republiku Srpsku ili Bosnu i Hercegovinu, radi se o velikim brojkama.
Razlozi za odlazak su višestruki, ističe, – loši uslovi rada, loše plate, katastrofalan odnos vlasti i institucija prema medicinskom kadru, pa po završetku školovanja mladi nemaju nikakav motiv da se ovdje zaposle, a oni koji rade, razmišljaju samo da odu, ili su već otišli.
“Ljudi više nemaju sigurnost u neku budućnost ovdje. Sve je postalo nesigurno, a podcjenjivački odnos vlasti suvišno je i komentarisati. Više čak ni nema najava da će biti bolje, sve je gore i gore. Zdravstvo je u sve većoj dubiozi, obim posla i odgovornosti su ogromni, tehnički i tehnološki uopšte nismo napredovali. Mi u bolnici Zvornik najviše se bavimo traumom – udesi, padovi, povrede na radu, i mi pacijente operišemo tehnikama koje smo radili prije 30, 40, pa i 50 godina. Kompletno zdravstvo ne napreduje, nešto malo odskače UKCRS, ali i to je malo, a i oni imaju nedostatak kadra”, ističe Bjeković i dodaje da je zastrašujuće što domaće vlasti ne rade ništa kako bi ponudile alternativu.
Napominje i da bi situacija bila daleko gora da zemlje sa engleskim govornim područjem traže medicinski kadar, kao što to rade Austrija i Njemačka.
Stoga je i dalje najdominantniji odlazak medicinskih sestara i tehničara, a ipak nešto manji ljekara.
Ljekari iz Republike Srpske se, dodaje, često odlučuju i za odlazak u Federaciju BiH i Srbiju.
Poprilično alrmantnna situacija sa medicinskim kadrom bila je razlog i što je na posljednjem Savjetu za zdravlje RS dogovoreno da svim zdravstvenim ustanovama bude upućen dopis da odgovore kakvo je stanje kadra i šta im je potrebno.
