Polaganjem kamena temeljca na izlazu iz Rame prema Tomislavgradu počela je izgradnja tvornice “GS Rama” koja će proizvoditi dijelove za građevinske strojeve njemačke tvrtke Liebherr.
deja, budući planovi, kao i već obavljeni pripremni radovi za tvornicu potekli su iz razgovora Snježane Köpruner, direktorice investitora “GS HOLDING” GmbH Regensburg, Njemačka i načelnika općine Prozor-Rama, Joze Ivančevića.
Oni su zajedno položili kamen temeljac i označili početak gradnje tvornice, ali i stvaranja poslovne zone na Izlazu, javlja Radio Rama.
Među okupljenim mnoštvom bili su i predstavnici tvrtke Lieberr iz Bischofshofena, Helmut Kaindl i Hannes Rieser koji su već više od desetljeća najvjerniji kupci “GS TMT-a” iz Travnika čija je vlasnica Snježana Köpruner.
Povelja na latinici i bosančici
Povelja u kamenu temeljcu koju su potpisali Ivančević, Köpruner i Kaindl sadrži tekst za koji je zaslužan Ivan Šarčević, a koja je napisana na hrvatskoj jeziku, na latinici kao i na bosančici.
Köpruner je u svom govoru istaknula kako je velik broj okupljenih na današnjoj svečanosti znak da ova ideja ima puno pristaša i da u realizacija ovog prilično zahtjevnog projekta neće biti sami.
Kada kažem ideja ne mislim na tvornicu, već na ideju davanja mogućnosti za ostanak i povratak u ove naše krajeve. Situacija u politici, kao i u ekonomiji danas u svijetu i kod nas, je baš kao i vrijeme danas, bolje reći nevrijeme. I znam da se mnogi od Vas pitaju zašto ovdje, na ovom mjestu, u kraju gotovo pustom podižemo tehnološki kompleksnu tvornicu, navela je Köpruner dodajući kako je i ona često vagala hoće li biti dovoljno zainteresiranih za ovaj projekt.
Međutim, ovi mladi ljudi koji su već početkom ove godine počeli kod nas u Travniku raditi, uvjerili su me da je odluka ispravna i da su je oni zaslužili. I sigurna sam da je Rama puna vrijednih i odgovornih ljudi koji žele ostati u svom rodnom kraju i razvijati ga, a mislim da je još više onih koji se žele vratiti na ognjišta svojih pradjedova, objasnila je.
Za kraj svoga govorila je istaknula kako joj je jedan od prisutnih prijatelja, kad je čuo da pokreće ovaj projekt rekao: Mora da se netko u Rami dobro molio Bogu da se odlučite na ovu investiciju, navela je, ističući kako mora da je tako i da su to učinile ramske majke koju su htjele zaustaviti biološko istrebljenje iz ovih krajeva, a svoju djecu zaštiti od nepoznate i surove tuđine.
Kraj projekta za godinu dana
Načelnik Ivančević detaljnije je opisao samu realizaciju projekta koji bi trebao biti završen do studenog 2023. godine navodeći kako je ovo prva tvornica na području Prozor-Rame izgrađena u posljednjih 40 godina.
Ivančević je investitorici Köpruner, kao i predstavnicima njemačke tvrtke Liebherr, u sjećanje na ovaj dan poklonio slike s ramskim krajolikom i ramskim motivima, a Helmut Kaindl je načelniku poklonio minijaturni bager tvrtke Liebherr kojega proizvode, a čije će dijelove raditi upravo buduća tvornica “GS Rama”.
Trenutno 30 radnika
Prva zaposlenica iz Rame koja je trenutno među 30 radnika koji svaki dan idu na obuku u Travnik u “GS TMT” je Ivana Ćavar koja je izjavila kako je zadovoljna što će imati priliku raditi u rodnom kraju.
Uvažavajući sugestije načelnika Ivančevića, gospođa Köpruner kao investitor se potrudila arhitekturom tvornice i cijelog prostora uvažiti ljepotu okolnog pejzaža, posebno Ramskog jezera te time dati potreban značaj daljnjem turističkom vrednovanju Rame.
Arhitekt tvornice je Josip Ledić iz arhitektonskog ureda “Ledić arhitektura” d.o.o, a gradit će je tvrtka Komotin d.o.o. iz Jajca. Tvornica će imati preko 9000 metara četvornih zatvorenog prostora u kojemu će posao moći raditi do 250 osoba koji će proizvoditi metalne dijelove za njemačkog partnera.
Nakon toga, pokrenut će se i proizvodnja dijelova za električna dostavna vozila, čiji je razvoj u završnoj fazi. Uz tvornicu gradit će se i solarni park koji će upravo za tvornicu GS Rama proizvoditi električnu energiju čime će tvornica postati ekološki održiva.
Općina Prozor – Rama je za tvornicu ”GS- RAMA”’ d.o.o. osigurala prostor veličine 100 tisuća metara četvornih, od ukupno nešto preko 300 tisuća metara četvornih ukupne površine Poslovne zone Izlaz, a do zemljišta Poslovne zone Izlaz došla je kroz kupnju od države BiH.
