Potpora nastavku rada na dionicama autoceste koje su trenutačno u izgradnji, početak gradnje novih, ulaganje u izgradnju obilaznica i brzih cesta, povećanje izdvajanja za poljoprivredu, energetsku učinkovitost i zapošljavanje, sve su to segmenti plana Federacije BiH koja želi kroz infrastrukturne projekte održati i pojačati gospodarsku aktivnost, istodobno provodeći i reforme poreznog sustava kojima će se smanjiti porezno opterećenje na rad.
Uvidom u popis kapitalnih projekata, a koji je objavljen na stranici Federalnog ministarstva financija, vidljivo je kako, primjerice, središnja Bosna u ovoj godini može očekivati značajno financiranje federalne razine kada je riječ o prometnoj infrastrukturi. Tako je predviđeno izdvajanje 12 milijuna maraka za dio brze ceste koja prolazi kroz poslovnu zonu Vitez te još 29,2 milijuna maraka za brzu cestu Lašva – Nević Polje.
U pogledu nastavka buduće prometnice prema Jajcu spremno je i 58,6 milijuna maraka za dionicu Nević Polje – Turbe. Time se dolazi do iznosa od gotovo 100 milijuna maraka koji se namjerava uložiti u prometno povezivanje ovoga dijela Bosne i Hercegovine.
Dionice
Kada je riječ o radovima na sjevernom dijelu, svakako treba uputiti na najveći investicijski ugovor u posljednjih 30 godina u BiH, koji se odnosi na dionicu autoceste na koridoru Vc Medakovo – Ozimice ukupne dužine 21,3 kilometra, a na kojoj radi Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret A. Ş. Projekt je to kojim će se na višu razinu podignuti gospodarski potencijali ovoga dijela BiH.
U Tuzlanskoj županiji predviđena su u ovoj godini 16,4 milijuna maraka za projekt poddionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Sarajevo – Tuzla, a intenzivira se i tematika izgradnje brze ceste prema Orašju. U kontekstu Hercegovine za poddionicu Kvanj – Buna predviđa se izdvajanje 70,4 milijuna maraka i to će biti jedan od segmenata rada na prometnom povezivanju Mostara s južnim dijelom zemlje. V. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić u razgovoru za Večernji list nedavno je objasnio kako bi do kraja 2023. godine trebale bi biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj, dok bi u prvoj polovini iduće godine trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj.
Time bi Mostar u godini koja dolazi trebao postati mjesto strateški važnih radova izgradnje tehnički iznimno zahtjevnih dionica, čijom će izgradnjom autocesta kroz Hercegovinu biti zaokružena.
Kada je riječ o nastavku modernizacije magistralnih cesta, predviđena su u ovoj godini 16,3 milijuna maraka te još 2,3 milijuna maraka za izgradnju obilaznica. Namjera je ulagati i u razvojne projekte iz sektora poljoprivrede, pa su tako nedavno usvojenim izmjenama federalnog proračuna poticaji za poljoprivredu povećani u iznosu od 2,5 milijuna KM te sada iznose 166,5 milijuna KM.
Subvencije
Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima iznose 185,6 milijuna KM ili 5,4 milijuna KM više u odnosu na proračun FBiH za 2023. godinu. Značajno povećanje odnosi se na subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – regresiranje kamata – Jamstveni fond u iznosu od 3 milijuna KM te iznose 9,2 milijuna KM.
Izmjenama i dopunama subvencije javnim poduzećima planirane su u iznosu od 61,8 milijuna KM i povećane su za 19,6 milijuna KM u odnosu na proračun FBiH za 2023. godinu. Tako su osigurana dodatna sredstava za održavanje željezničke infrastrukture u iznosu od 10 milijuna KM, kao i 3,6 milijuna KM za unaprjeđenje zračnog prometa i ulaganje u aerodromsku infrastrukturu. Federacija nastavlja i aktivan rad na energetskoj učinkovitosti, a dokaz je da se u ovoj godini planira 9,9 milijuna maraka za tu namjenu te još 6,8 milijuna maraka za energetsku učinkovitost u javnim ustanovama.
IPA III i IPARD programi
Iznimno važan segment gospodarskog osnaživanja Federacije je i sinergija s drugim razinama vlasti, a u tom kontekstu od značaja je činjenica da novo Vijeće ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto aktivno radi na stvaranju što povoljnije političke klime koja bi omogućila i brži gospodarski rast, odnosno povećavanje stranih, ali i domaćih investicija u sve dijelove BiH.
Po pitanju provođenja učinkovite i cjelovite ekonomske reforme Vijeće ministara BiH će zajedno i koordinirano s nižim razinama vlasti nastaviti raditi na socioekonomskim reformama kako bi se otklonile prepreke povećanju konkurentnosti te ubrzala realizacija Ekonomsko-investicijskog plana i Zelene agende za zapadni Balkan.
Također, ubrzat će se aktivnosti na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije za ruralni razvoj za razdoblje od 2022. do 2027. godine, što predstavlja i glavni uvjet za korištenje pomoći EU-a iz IPA-e III te intenzivirati napori na postizanju političkog dogovora u vezi s uspostavljanjem institucionalnih struktura nužnih za učinkovito korištenje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj iz IPARD programa.
To su ključne stvari s obzirom na to da je upravo u europskim pretpristupnim fondovima iznimna prilika za BiH, njezine entitete, županije, općine i gradove za privlačenje što značajnijih iznosa pomoći koja može biti značajan poticaj u razvoju svih segmenata gospodarstva.
Također je važna i činjenica da će u području zaštite okoliša aktivnosti Vijeća ministara u 2023. godini biti usmjerene na Zelenu agendu za zapadni Balkan kao ključnu strategiju za usklađivanje okolišnih politika država zapadnog Balkana s Europskim zelenim planom i prelazak na održivu ekonomiju te formaliziranje suradnje s Europskom agencijom za okoliš, usvajanje sektorske strategije zaštite okoliša BiH, kao i izrada i usvajanje okvirnog zakona o okolišu.
